Kulturno-obrazovni centar

Nosilac kulturnog života opštine uveliko je Kulturno-obrazovni centar. U Domu kulture organizuje različite manifestacije – koncerte, priredbe, pesničke večeri, promocije knjiga, izložbe slika.

  • Kontakt telefon: Kulturno-obrazovni centar “Bogatić” 015/7786-148
  • Direktor: Ivan Ostojić
  • Rukovodilac dramskog amaterizma: Branislav Ković
  • Rukovodilac folklornog ansambla: Miloš Simić
  • Rukovodilac narodnog orkesta: Zoran Puzić
  • E-mail: kulturabogatic@gmail.com

Folklorni ansambl „Đido“

Iz nekadašnjeg Kulturno-umetničkog društva „JankoVeselinović“, osnovanog 1950. godine, izrastao je Folklorni ansambl „Đido“. Ansambl je dobio ime po istoimenom komadu Janka Veselinovića. Od 1995. godine ansambl kontinuirano radi i postiže zapažene rezultate. Zasnivajući svoj program na tradicionalnim i stilizovanim oblicima narodne umetnosti, „Đido“ igru, pesmu, nošnju i običaje čuva od zaborava. Program ansambla obuhvata koreografije maestra Branka Markovića, prvaka baleta Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i koreografije drugih eminentnih umetnika: Dobrivoja Putnika, Radomira Vukovića, Bore Talevskog, Gorana Mitrovića. Posebna pažnja se poklanja scenskom prezentovanju programa.

Prikaži više

Od najvećih uspeha u zemlji, izdvajaju se plasam medju 18 najboljih ansambala u Srbiji na Republičkoj smotri u Požarevcu i Zlatna plaketa koju je osvojio Dečiji ansambl na Republičkoj smotri u Kraljevu. „Djido“ je uspešno predstavljao Srbiju na medjunarodnim festivalima folklora u Španiji, Italiji, Grčkoj, Madjarskoj, Portugaliji, Rumuniji, Turskoj, Poljskoj, Sloveniji…

Ansambl danas okuplja oko 300 članova različitih uzrasta koji su svrstani u pet dečijih ansambala, pripremni, prvi izvodjački, ansambl veterana, pevačku grupu i narodni orkestar. Svi ansambli tokom godine više puta nastupaju u Bogatiću. Ovi koncerti su ubedljivo najposećenije kulturne manifestacije. Takodje, članovi ansambla gostuju u svim mesnim zajednicama u kojima postoje uslovi. Programi ovog ansambla su okosnica tradicionalne manifestacije „Hajdučko veče“.

Umetnički rukovodilac ansambla je Miloš Simić, a šef narodnog orkestra Zoran Puzić.

Amatersko pozorište

Prva predstava Amaterskog pozorišta „Janko Veselinović“ – „Sumnjivo lice“, Branislava Nušića, u režiji Božidara Vlajca, izvedena je u martu 1950. godine. Ova godina se uzima kao godina osnivanja Pozorišta koje je danas, po ocenama pozorišnih kritičara, prevazišlo amaterske domete i približilo se profesionalnim pozorištima.

Van područja opštine Bogatić pozorište se prvi put pojavilo 1954. godine na smotri KUD’’Podrinja’’ sa predstavom ’’Ugašeno ognjište’’ u režiji Milivoja Martinovića. Sa predstavom ’’Koštana’’ pozorište je učestvovalo 1972.g. na festivalu amaterskih pozorišta Srbije u Smederevjskoj Palanci i iste godine na prvom festivalu dramskih amatera sela Srbije (FEDRAS) u Malom Crniću osvojilo prvo mesto. Isto se ponovilo i sa predstavom ’’Pozdravi nekog’’ 1973.g.. Obe predstave izvedene su u režiji Milivoja Martinovića.

Prikaži više

Svoj najveći uspeh pozorište je postiglo 1975.g. izvođenjem drame “Mećava’ u režiji Milivoja Martinovića, na festivalu amaterskih pozorišta u Čačku, gde je osvojeno prvo mesto za režiju, scenografiju, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu.

Ovakvi rezultati dali su još veći polet amaterima i već 1977.g. sa predstavom “Prsten u izvoru”, Dobrice Erić u režiji Milivoja Martinovića osvojena je prva nagrada na Regionalnoj smotri dramskih amatera Podrinjsko-kolubarskog regiona u Valjevu. Sledeće godine predstava “Vetar nad Srbijom” – predstavljala je Srbiju na “Susretima bratstva” u Prizrenu.

Punim sjajem pozorište je zasjalo, i svu pažnju kulturne javnosti skrenulo na sebe, predstavom “Kolubarska bitka”, “Sveti Georgije ubiva aždahu”, “Ruženje naroda u dva dela”, “Profesionalac”, “Urnebesna tragedija”, “Putujuće pozorište Šopalović”, “Tre sorele”, “Bokeški d mol”… Najviše predstave tokom najuspešnijeg perioda u istoriji pozorišta, osamdesetih i devedesetih godina, režirao je Zoran Đonlić.

Poseban kuriozitet ovog amaterskog pozorišta jeste činjenica da su u njegovim predstavama često, kao gosti, učestvovali i profesionalni glumci. U pamćenju ovdašnje publike u najlepšoj uspomeni ostala su gostovanja Mije Aleksića.

Zapaženim ulogama istoriju Pozorišta “Janko Veselinović” ispisali su brojni glumci koji su deo svog života proveli “na daskama koje život znače”: Milivoje Martinović, Zvonko Berić, Dragoljub Đenadić-Đena, Dragoslav Dakić-Daka, Raša Vukomanović, Rajko Pavić, Revizor Nešić, Dragojlo Petrović, Miroslav Ković-Tesla, Ruža Vukotić, Jelica Đonlić, Dragomir Ninković, pozoristem19.jpgRuža Radovanović, Dragan Srnić, Zoran Đonlić, Branislav Ković, Desa Kovačević, Milenko Ljubinković, Ninko Kovačević, Slaviša Perić, Klara Kakučka, Anita Ercegovčević, Ivana Terzić, Miroslav Perić, Mina Šanković…. Čuvajući uspomenu na Milivoja Martinovića, jednog od osnivača Pozorišta, reditelja, glumca, Pozorište svake jeseni organizuje memorijalnu smotru “Pozorišni dani Milivoja Martinovića” na kojoj, po pozivu, učestvuju amaterska pozorišta iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske.

Sudeći po odanosti publike svom Pozorištu i podršci lokalne samouprave, Pozorište u Bogatiću će živeti još dugo. Od 2008. godine u Pozorištu se, u okviru Dečije scene kojom rukovodi Zoran Djonlić, okupljaju i najmladji glumci. Sa svojom prvom predstavom “Vesti iz nesvesti”, Ljubivoja Ršumovića, u režiji Zorana Djonlića, članovi Dečije scene su gostovali u više gradova Srbije i Republike Srpske. Predstava je prikazivana u Bogatiću više puta i za najmladje zaljubljenike pozorišne umetnosti u selima. Dečija scena Pozorišta “Janko Veselinović” iz Bogatića sa zadovoljstvom će prihvatiti svaki poziv za gostovanje.

Kontakt e-mail adresa: k.o.c@gromnet.net